Arhiva vijesti
Godina
Mjesec:
Označite kategoriju interesa:
Izdvojene vijesti Natječaji Natječaji
12/12/2017

Objavljeni rezultati novog indeksa razvijenosti

Žalac: „Ovakvi nas rezultati ne vesele, no najbitnije je da je podjela pravedna, a uz pomoć nacionalnih programa i EU fondova, promijenit ćemo sliku razvijenosti Hrvatske“

Na današnjoj sjednici Sabora Republike Hrvatske izglasana su dva zakona u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije - Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske za koji je glasovalo 117 zastupnika, tri su bila suzdržana, a četiri zastupnika protiv te konačni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom...

Na današnjoj sjednici Sabora Republike Hrvatske izglasana su dva zakona u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije - Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske za koji je glasovalo 117 zastupnika, tri su bila suzdržana, a četiri zastupnika protiv te konačni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju za koji je glasovalo 88 zastupnika, dok je 14 bilo suzdržano, a 26 protiv.
 
Po stupanju na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, odnosno njegovom objavom u Narodnim novinama, Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu kojom će urediti pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, metodologiju izračuna vrijednosti indeksa razvijenosti i s tim u vezi drugačije izdvajanje potpomognutih područja i Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti.
 
Indeks razvijenosti je pokazatelj koji se računa radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te isti služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći. Dosadašnja višegodišnja iskustva ukazala su na potrebu preispitivanja sadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti, odnosno metodološkog okvira za ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u razvojne skupine, koji je mnogim područjima nanio veliku nepravdu. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provelo je evaluaciju dosadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti, koja je ukazala na manjkavosti postupka te je izrađen novi prijedlog izračuna.
 
„Veliki broj općina i gradova zakinut je važećom metodologijom izračuna indeksa razvijenosti pa tako i visinom državne pomoći, dijelom zbog toga što nisu uvrštene u potpomognuta područja, a dijelom zbog toga što neka druga područja jesu premda tamo ne bi trebale pripadati.“, istaknula je danas ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
 
Spomenutim novim modelom izračuna indeksa razvijenosti nadograđena je demografska komponenta indeksa uvođenjem pokazatelja indeksa starenja i izmjenom stupnja obrazovanosti koje se sada utvrđuje tercijarnom obrazovanju, čime je postignuto kvalitetnije mjerenje strukturnih i dinamičkih obilježja kretanja stanovništva u lokalnim i županijskim jedinicama. Osim toga, otklonjen je problem utjecaja statističkih obilježja odabranih pokazatelja na konačnu vrijednost indeksa razvijenosti što je u konačnici rezultiralo pravednijim razvrstavanjem općina, gradova i županija u razvojne skupine.
 
S obzirom na interpretacijske specifičnosti rezultata indeksa razvijenosti dobivenih novom metodologijom, postojeće razvrstavanje više nije primjenjivo, odnosno predloženo je novo razvrstavanje u razvojne skupine prema kojem će se općine i gradovi razvrstavati u 8 skupina – 4 iznadprosječne i 4 ispodprosječne skupine, a županije u 4 skupine – 2 iznadprosječne i 2 ispodprosječne skupine, a status potpomognutih područja imat će sva područja ispod prosjeka razvijenosti RH.
 
Prijedlogom novog modela izračuna indeksa razvijenosti povećava se broj općina i gradova koji imaju status potpomognutog područja i to s 264 na 304, što znači da će dodatnih 40 jedinica pripasti u skupinu potpomognutih područja. To povećanje je još i veće ako se uzme u obzir da bi temeljem novih podataka, a prema postojećem modelu indeksa razvijenosti, status potpomognutih područja ostvarilo svega 244 jedinica, odnosno čak 60 jedinica manje u odnosu na novi model.
 
Ministrica Žalac, nakon objave preliminarnih rezultata novog indeksa razvijenosti, naglasila je: „Ovakvi nas rezultati ne vesele, no najbitnije je da je podjela pravedna, a o svim županijama, općinama i gradovima, koji će sukladno novom indeksu razvijenosti biti razvrstani u potpomognuta područja, posebno ćemo voditi računa kroz nacionalne programe pomoći, ali i jačanje kapaciteta za što učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova.“ Osim toga, ministrica je istaknula kako novi indeks razvijenosti sam po sebi neće riješiti problem nerazvijenosti, ali će omogućiti izravno vezivanje intenziteta državnih i EU poticaja sa stupnjem razvijenosti.

Preliminarni rezultati_novi model_JLS

Preliminarni rezultati_novi model_županije

Studija_novi model indeksa razvijenosti_CLER

Prikaz pojedinačne vijesti
Pročitaj više
12/12/2017

Internacionalizacija visokog obrazovanja

Ciljne skupine su studenti, nastavno i nenastavno osoblje visokih učilišta

Internacionalizacija visokog obrazovanja

Fond: Europski socijalni fond

Operativni program: OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva)

Status: otvoren od 4.12.2017. do 5.3.2018.

Nadležno tijelo: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Područje:...

Internacionalizacija visokog obrazovanja

Fond: Europski socijalni fond

Operativni program: OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva)

Status: otvoren od 4.12.2017. do 5.3.2018.

Nadležno tijelo: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Područje: obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

Prijavitelji: visoka učilišta


Sažetak:

S obzirom na mali broj studija na stranim jezicima  te združenih studija koje izvode hrvatska i inozemna visoka učilišta ova je operacija ključan preduvjet za daljnju internacionalizaciju sustava visokoga obrazovanja RH kao i za unapređenje kvalitete visokoga obrazovanja kroz internacionalizaciju. Europska visoka učilišta prihvatila su proces internacionalizacije, što je dovelo do ukupnog povećanja kvalitete obrazovanja i ubrzanog razvoja znanstvenih istraživanja, pa je stoga internacionalizacija hrvatskih visokih učilišta strateški cilj njihova razvoja. Internacionalizacija je posebno važna za područja prirodoslovlja, inženjerstva i matematike (tzv. STEM) u kojima postoji velika potreba za povećanjem broja diplomiranih. Prema podacima Agencije za znanosti i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj je na studijima društvenih i humanističkih znanosti te na umjetničkim studijima ukupno 57,1% studenata što je znatno više od prosjeka EU-a koji iznosi 34%. Studenti u području prirodoslovlja, inženjerstva i matematike (tzv. STEM), medicine i biomedicine te socijalne skrbi zastupljeni su sa samo 42,9% upisanih studenata. Veće ulaganje u ova područja pridonijet će većoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i “pametnom rastu” temeljenom na inovacijama.

Ovom operacijom pridonosi se kvaliteti i relevantnosti visokog obrazovanja kroz internacionalizaciju - razvojem i uspostavom združenih studija (diplomskih i poslijediplomskih) na stranim jezicima te razvojem studijskih i/ili obrazovnih programa te modula i kolegija na stranim jezicima u području prirodnih, biotehničkih i tehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva, kao i promociji visokih učilišta iz Republike Hrvatske u inozemstvu za privlačenje većeg broja stranih studenata i nastavnika.

Opći cilj
Poboljšanje kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja kroz internacionalizaciju

Specifični ciljevi
1. Povećanje broja združenih studija na stranim jezicima jačanjem kompetencija studenata i osoblja visokih učilišta
2. Povećanje broja obrazovnih i/ili studijskih programa i kolegija na stranim jezicima jačanjem kompetencija studenata i osoblja visokih učilišta

Ciljne skupine: Studenti, nastavno i nenastavno osoblje visokih učilišta

Ukupan iznos Poziva: 50.000.000,00 KN

Minimalni iznos potpore po projektu: 400.000,00 KN
Maksimalni iznos potpore po projektu: 1.800.000,00 KN

Trajanje projekata: 12 - 36 mjeseci 

Dokumentacija:

Upute za prijavitelje
Obrazac 1 Izjava prijavitelja
Obrazac 2 Izjava partnera
Prilog 1 Opći uvjeti ugovora
Prilog 2 Posebni uvjeti ugovora
Prilog 3 Praćenje i izvještavanje o pokazateljima
Prilog 4 Kriteriji odabira i metodologija bodovanja projektnih prijedloga
Prilog 5 Nabava za NOJN
Predložak 1 Predložak adresiranja omotnice
Predložak 2 Predložak naslovnice projektnog prijedloga

Prikaz pojedinačne vijesti
Pročitaj više
06/12/2017

Održana 4. sjednica Partnerskog vijeća BPŽ

Ukupno je prijavljeno 48 projekata ukupne vrijednosti preko 345 milijuna kuna.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osnovalo je fond sa 120 milijuna kuna za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Čak 8,6 milijuna kuna bespovratne potpore namijenjeno je području Brodsko-posavske županije.  

Najviši udjel Ministarstva u sufinanciranju...

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osnovalo je fond sa 120 milijuna kuna za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Čak 8,6 milijuna kuna bespovratne potpore namijenjeno je području Brodsko-posavske županije.  

Najviši udjel Ministarstva u sufinanciranju projektne dokumentacije iznosi 95 % ukupno prihvatljivih troškova za projekte s područja I. skupine jedinica lokalne samouprave, 90 % za projekte s područja II. skupine te 85 % za projekte s područja III. skupine. Najviši iznos sredstava koji se može dodijeliti po podnositelju iznosi 1.000.000,00 kuna s PDV-om ukoliko je podnositelj općina ili grad, odnosno 2.000.000,00 kuna s PDV-om za županije. Neovisno o korisniku i području provedbe projekta vrijednost zahtjeva za dodjelu sredstava po pojedinačnom projektu nije mogla biti manja od 100.000,00 kuna. 
Poziv se odnosio na ulaganja u komunalnu infrastrukturu (nerazvrstane ceste, županijske ceste, nogostupe, klizišta, biciklističke staze, lokalne vodovodne i kanalizacijske mreže, toplovode, male elektrane, infrastrukturne objekte u svrhu jačanja turističke ponude (šetnice, poučne staze, vidikovci, žičare) i socijalnu infrastrukturu (objekti osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, objekti predškolskog odgoja, učenički domovi, hospiciji, objekti zdravstvene namjene, domovi umirovljenika, kulturni centri, domovi kulture, vatrogasni domovi i ostali objekti javne namjene koji su na raspolaganju široj lokalnoj zajednici). 

U projektu je Centar za tehnološki razvoj imao posebnu ulogu, jer je na tragu decentralizacije funkcija koje se spuštaju s razine Ministarstva regionalnog razvoja na regionalne koordinatore te je CTR radio evaluaciju projekata.

Ukupno je prijavljeno 48 projekata ukupne vrijednosti preko 345 milijuna kuna. Prema vrsti ulaganja najviše je prijavljenih projekata s područja male komunalne infrastrukture (nerazvrstane ceste, pješačke staze, pješački prijelazi, pothodnici, vodoopskrba) – 28 projekata. Šest projekata prijavljeno je s područja odgoja i obrazovanja (dječji vrtići, osnovne škole, edukacijski centri, centri kompetencija, studentski kampus, a po četiri projekta prijavljena su s područja zdravstva te turističke infrastruktura (biciklističke staze, sportsko-rekreacijski centri) i s područja zdravstva. Tri projekta prijavljena su s područja socijalne skrbi domovi za starije, društveni domovi, trgovi, višenamjenski društveni objekti). Dva projekta prijavljena su s područja sigurnosti (vatrogasni domovi) te jedan projekt s područja kulture. 

 

Prikaz pojedinačne vijesti
Pročitaj više
30/11/2017

Djelatnici CTR-a i javno-pravnih tijela na studijskom putovanju u Bruxellesu

U sklopu projekta tehničke pomoć „Jačanjem kapaciteta Brodsko-posavske županije do učinkovitijeg korištenja ESI fondova“ i CTR – Razvojna agencija Brodsko-posavske županije organizirala je trodnevno studijsko putovanje u Bruxelles za djelatnike javno-pravnih tijela s područja Brodsko-posavske županije i CTR-a. Sudionici su posjetili EU institucije i ured...

U sklopu projekta tehničke pomoć „Jačanjem kapaciteta Brodsko-posavske županije do učinkovitijeg korištenja ESI fondova“ i CTR – Razvojna agencija Brodsko-posavske županije organizirala je trodnevno studijsko putovanje u Bruxelles za djelatnike javno-pravnih tijela s područja Brodsko-posavske županije i CTR-a. Sudionici su posjetili EU institucije i ured Brodsko-posavske županije, a dočekao ih je i župan, dr. sc. Danijel Marušić, član Odbora regija Europske unije. Projekt je sufinanciran sredstvima EFRR u sklopu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Prikaz pojedinačne vijesti
Pročitaj više
23/11/2017

Održava se radionica „Primjena modela JPP-a u projektima javne rasvjete i energetske obnove javnih zgrada“

Organizatori radionice su Agencija za investicije i konkurentnost i CTR – Razvojna agencija Brodsko- posavske županije.

Danas se u Slavonskom Brodu, u velikoj vijećnici Županije brodsko-posavske održava radionica „Primjena modela JPP-a u projektima javne rasvjete i energetske obnove javnih zgrada (deep renovation)“.  Organizatori radionice su Agencija za investicije i konkurentnost i CTR – Razvojna agencija Brodsko- posavske županije. 

Agencija za investicije i...

Danas se u Slavonskom Brodu, u velikoj vijećnici Županije brodsko-posavske održava radionica „Primjena modela JPP-a u projektima javne rasvjete i energetske obnove javnih zgrada (deep renovation)“.  Organizatori radionice su Agencija za investicije i konkurentnost i CTR – Razvojna agencija Brodsko- posavske županije. 

Agencija za investicije i konkurentnost donijela je Program primjene modela JPP-a na projekte javne rasvjete i energetske obnove javnih zgrada u okviru koncepta ''pametnih gradova'' koji predstavlja okvir za provedbu projekata energetske učinkovitosti u slučaju primjene JPP modela i sukladan je s propisima i ciljevima Europske unije te s domaćim strateškim dokumentima. Koncept „pametnih gradova“, koji uključuje učinkovitije korištenje digitalne i IT tehnologije u područjima tradicionalnih mreža i usluga te ostalih resursa urbanih područja, globalno je raširen i usmjeren na ciljeve održivog razvoja te omogućuje bolje uvjete života i rada građana. U Republici Hrvatskoj stvoreni su svi programski i zakonski preduvjeti za pokretanje projektnog ciklusa u području javne rasvjete i zgradarstva, a u fazi provedbe je i pilot projekt.

Radionica je bila namijenjena predstavnicima jedinica lokalne i područne samouprave, javnih poduzeća te zainteresiranih iz privatnog sektora. Cilj radionice bio je detaljnije informirati sudionike o mogućnostima financiranja projekata javne rasvjete i energetske obnove javnih, te podići razinu znanja i kompetencija naručitelja i ponuditelja u pripremi i provedbi projekata kao i povećati njihovu konkurentnost na tržištu rada i usluga, kako u zemlji tako i u široj regiji. 

Sudionici radionice mogli su saznati više i o kombiniranje JPP-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova u području energetske učinkovitosti, analizirani su primjeri iz prakse – kombinirano financiranje kod projekata energetske učinkovitosti u području javne rasvjete kao i primjeri iz prakse – primjena modela JPP-a u obnovi javnih zgrada (deep renovation). 

 

Prikaz pojedinačne vijesti
Pročitaj više
21/11/2017

Održana 3. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

Predsjednik Vlade Plenković: Želimo poslati poruku ohrabrenja, Slavonija je za našu Vladu prioritet!

U utorak 21. studenoga 2017. godine u Slavonskom Brodu održana je 3. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem na kojoj se raspravljalo o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, novom indeksu razvijenosti, razvojnom sporazumu te su razmotrene mogućnosti unaprjeđenja prometne infrastrukture na području pet slavonskih županija i stavljanja u funkciju...

U utorak 21. studenoga 2017. godine u Slavonskom Brodu održana je 3. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem na kojoj se raspravljalo o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, novom indeksu razvijenosti, razvojnom sporazumu te su razmotrene mogućnosti unaprjeđenja prometne infrastrukture na području pet slavonskih županija i stavljanja u funkciju neaktivne državne imovine.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Vlade i predsjednik Savjeta Andrej Plenković istaknuo je da je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem važan zbog gospodarske, demografske i socijalne situacije u tom dijelu Hrvatske te naglasio: „Vlada želi poslati poruku ohrabrenja i poruku da je Slavonija za našu Vladu konkretan prioritet koji ćemo u ove četiri godine realizirati“.
   
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, u svojstvu potpredsjednice Savjeta,  članovima je predstavila dosadašnje rezultate provedbe Projekta Slavonija, Baranja i Srijem te naglasila: „U protekla 4 i pol mjeseca od prošle sjednice Savjeta, ugovoreno je projekata u vrijednosti od 1,54 milijarde kuna čime je postotak ugovaranja više nego udvostručen sa 6,73% na 14,85% u odnosu na ciljani iznos.“ Ministrica je naglasila da je do 17. studenoga u okviru Projekta ugovoreno više od 2,7 milijardi kuna.
 
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je početkom ožujka ove godine kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem te radi osiguravanja usmjerenijeg pristupa korištenju sredstava EU fondova kako bi se na području slavonskih županija ostvarila što veća apsorpcija EU sredstava i znatno ojačali kapaciteti dionika na razini lokalne i područne samouprave za pripremu i provedbu projekata u ovom financijskom razdoblju. Projekt je pokrenut kako bi se usmjerilo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, a ta su sredstva osigurana u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020.
 
Projekt uključuje provedbu nekoliko novih mjera koje omogućuju projektima s područja manje razvijenih županija prednost u sufinanciranju putem izravnih dodjela, kao i da ostvare dodatne bodove prilikom odabira projekata u otvorenim postupcima dodjele bespovratnih sredstava. 

Zaključci sa 3. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem:

1. Zaključeno je kako je potrebno nastaviti s dinamiziranjem aktivnosti svih resora u provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem u partnerstvu s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskim saborom i drugim državnim institucijama, predstavnicima gospodarstva, akademske zajednice i civilnog društva.

2. Pozdravlja se visoki iznos ugovorenih sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova od 1,54 milijarde kuna u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, koji je ugovoren u protekla 4 i pol mjeseca od prošle sjednice Savjeta, čime je postotak ugovaranja više nego udvostručen s 6,73% na 14,85% u odnosu na ciljani iznos ugovaranja.

3. Suradnjom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sa Svjetskom bankom na izradi analitičkih podloga, stvorit će se preduvjeti za budući regionalni operativni program Slavonija, Baranja i Srijem te pravedniju statističku podjelu NUTS 2 regija RH.

4. Vlada RH, promjenom zakonskog okvira (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakon o strateškom planiranju i upravljanju razvojem, Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o razvoju Grada Vukovara), omogućava smanjivanje regionalnih nejednakosti, jačanje uloge regionalnih koordinatora i učinkovitije upravljanje razvojem.

5. Uvođenjem instrumenta Razvojnog sporazuma kao sastavnog dijela Zakona o regionalnom razvoju, osigurava se decentralizacija sustava upravljanja EU fondovima i stvara mehanizam za provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.
6. Podržava se povećanje sredstava Fonda za regionalni razvoj u proračunu RH za 2018. godinu za provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Sredstva Fonda namijenjena su za 1. pripremu projekata za EU fondove; 2. pred−financiranje EU projekata; 3. sufinanciranje EU projekata; 4. financiranje ravnomjernog regionalnog razvoja JLS i županija.

7. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta provodi aktivnosti usmjerene na jačanje financijske sposobnosti i konkurentnosti poduzetnika kroz intenziviranje korištenja EU fondova i poboljšanje zakonskog okvira koji će potaknuti stvaranje novih lanaca vrijednosti u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

8. Aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture usredotočene su na nastavak započetih projekata u cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, kao i u unutarnjim plovnim putevima. Nastavljaju se i pripreme projekata javnog gradskog prometa za financiranje iz fondova EU.

9. Ministarstvo državne imovine intenzivirat će obradu zahtjeva jedinica lokalne i područne samouprave za stavljanje u funkciju neaktivne državne imovine u svrhu izgradnje poduzetničkih zona kroz izdavanje suglasnosti za prijavu na EU fondove, odnosno darovanje, dodjele na korištenje ili kupnje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.

10. Dogovoreno je da se 4. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održi u Virovitici krajem veljače na temu poljoprivrede i gospodarstva.

Prikaz pojedinačne vijesti
Pročitaj više
Izdvojene vijesti Natječaji Natječaji

Ako imate poslovnu ideju, trebate stručnu pomoć u pisanju i provedbi projekta, obratite nam se s povjerenjem.

+385 35 637 200