Pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor kojim se ozakonjuju cilj ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050. i zajednički cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990.
“Vrlo smo zadovoljni privremenim dogovorom koji je danas postignut. Europski propis o klimi svojevrstan je „zakon za zakone” kojim se utvrđuje okvir zakonodavstva EU-a u području klime za sljedećih 30 godina. EU se snažno zalaže za klimatsku neutralnost do 2050., a danas možemo biti ponosni što smo uklesali ambiciozan klimatski cilj koji svi mogu podržati. Ovim dogovorom šaljemo snažnu poruku svijetu, i to upravo uoči sastanka čelnika na vrhu o klimi 22. travnja, te pomažemo Komisiji da u lipnju predloži klimatski paket „za cilj od 55 %”, izjavio je João Pedro Matos Fernandes, ministar okoliša i klimatskih aktivnosti.
U pogledu cilja za 2030. pregovarači su se složili da je potrebno prednost dati smanjenju emisija, a ne uklanjanju. Kako bi se osiguralo da se do 2030. ulože dovoljni napori za smanjenje i sprečavanje emisija, za doprinos neto cilju putem uklanjanja uveli su ograničenje od 225 Mt ekvivalenta CO2. Također su se dogovorili da će Unija nastojati postići veću količinu neto ponora ugljika do 2030.
Drugi elementi privremenog dogovora uključuju osnivanje Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene. Odbor čini 15 viših znanstvenih stručnjaka različitih nacionalnosti, pri čemu najviše dva člana mogu biti državljani iste države članice za mandat od četiri godine. Taj će neovisni odbor među ostalim biti zadužen za pružanje znanstvenih savjeta i izvješćivanje o EU-ovim mjerama, klimatskim ciljevima i okvirnim proračunima za stakleničke plinove te njihovoj usklađenosti s europskim propisom o klimi i međunarodnim obvezama EU-a u okviru Pariškog sporazuma.
Pregovarači su se složili da će Komisija, prema potrebi, predložiti prijelazni klimatski cilj za 2040. najkasnije u roku od šest mjeseci nakon prvog globalnog pregleda stanja u okviru Pariškog sporazuma. Istodobno će objaviti predviđeni okvirni proračun Unije za stakleničke plinove za razdoblje 2030. – 2050., zajedno s metodologijom na kojoj se temelji. Taj se proračun definira kao okvirna ukupna količina neto emisija stakleničkih plinova (izraženo kao ekvivalent CO2 i uz pružanje zasebnih informacija o emisijama i uklanjanjima) čije se ispuštanje očekuje u tom razdoblju, a da se pritom ne ugrožavaju obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma.
Pregovarači su se također složili da će Komisija surađivati sa sektorima gospodarstva koji odluče izraditi indikativne dobrovoljne planove za postizanje Unijina cilja klimatske neutralnosti do 2050. Komisija namjerava pratiti izradu takvih planova, olakšati dijalog na razini EU-a i razmjenjivati najbolju praksu među relevantnim dionicima.
U privremenom sporazumu postavljen je i poželjan cilj prema kojem nakon 2050. EU nastoji postići negativne emisije.
Privremeni politički dogovor podliježe odobrenju Vijeća i Parlamenta prije nego što se poduzmu formalni koraci u postupku donošenja. Privremeni dogovor postigli su portugalsko predsjedništvo Vijeća i predstavnici Europskog parlamenta na temelju mandata vlastitih institucija.
izvor: službene web stranice Vijeća Europske unije
